Je li zahvalnost put u bolji svijet?
Greater Good Science Center, Jill Suttie, Brat David Steindl-Rast, OSB
Intervju s bratom Davidom Steindl-Rastom, benediktinskim redovnikom, piscem i predvodnikom svjetskog pokreta zahvalnosti.
U mnogim dijelovima svijeta društvo je bolesno. Ključne riječi dijagnoze društva su: iskorištavanje, ugnjetavanje i nasilje. Život u zahvalnosti je lijek za sva tri simptoma. Br. David Steindl-Rast
Ovaj je intervju izvorno objavljen u Greater Good, internetskom časopisu Znanstvenog centra Greater Good na UC Berkeleyu 2013. godine.
Brat David Steindl-Rast je benediktinski redovnik i jedna od vodećih osoba pokreta zahvalnosti. Mnogo prije nego što je zahvalnost postala glavnom temom znanstvenoga istraživanja, brat David je pisao o zahvalnosti kao srcu molitve i putu do oslobođenja, pomažući u promicanju prakticiranja zahvalnosti kao načina iscjeljivanja osobe /sebe i društva. Brat David je možda najpoznatiji po nastojanju uspostavljanja međuvjerskog dijaloga za razumijevanje među vjerskim tradicijama. Primio je nagradu Martin Buber 1975. godine za svoj rad na ovom području.
Brat David danas pomaže u stvaranju svjetskog pokreta pod nazivom Mreža za život u zahvalnosti putem interaktivnog online foruma kojeg svakodnevno koristi nekoliko tisuća sudionika iz više od 240 zemalja. Kao autor niza knjiga, poglavlja u knjigama i članaka, brat David je izdao i knjigu pod nazivom 99 blagoslova: Poziv na život – zbirku molitvi namijenjenih širem krugu čitatelja.
UC Berkeley Greater Good Science Center nije vjerska ili duhovna organizacija, ali smo duboko zainteresirani za praksu i proučavanje složenosti koncepta zahvalnosti. Malo je osoba koje imaju dublje znanje o ovoj temi od brata Davida, koji kao i Dalaj Lama, redovito razgovara o ovoj temi sa znanstvenicima. Jill Suttie, urednica recenzije knjige Greater Good nedavno je razgovarala s bratom Davidom o njegovim pogledima na znanost o zahvalnosti i budućnosti pokreta zahvalnosti.
Jill Suttie: Počeli ste promicati praksu zahvalnosti iz vjerskih razloga mnogo prije nego što je ona postala tema interesa zapadne znanosti. Što mislite o iznenadnom znanstvenom interesu za proučavanje zahvalnosti?
Brat David Steindl-Rast: Zapravo, znanstveni interes nije nastao tako iznenada kao što se može činiti. Još sredinom 20. stoljeća, psiholozi poput Abrahama Maslowa postali su svjesni važnosti zahvalnosti – o čemu on i piše u Religions, Values, and Peak-Experiences – ali standardna/glavna struja znanosti je zapela kada je uzela fiziku za svoj model istraživanja i nisu pokazivali interes za istraživanje vrijednosti. Tijekom 21. stoljeća istraživanje svijesti i kognitivna neuroznanost vode prema novim granicama, susreću se s novim pitanjima i počinju pomicati okvire onoga što se nekada smatralo klasičnim znanstvenim istraživanjem. Promjena svijesti koja zahvaća cijeli svijet ima svoj učinak i na umove znanstvenika.
Moderna znanost ima istu moć nad ljudskim umovima kakvu je imala religija u srednjem vijeku. Ali javni interes ima snažniji utjecaj na smjer znanosti nego što mnogi ljudi pretpostavljaju. Utjecaj na znanost ima financiranje istraživanja. Tako je na primjer, financiranje zaklade Templeton u pionirskim studijama zahvalnog ponašanja Roberta Emmonsa uvelike pridonijelo da tema zahvalnosti postane prihvaćena u znanstvenim krugovima. Znanstvena otkrića pak čine zahvalnost respektabilnim područjem za medije, a time i za sve širi društveni segment. Ovime se stvara zatvoreni krug, koji objašnjava trenutni nagli porast interesa za zahvalnost.
JS: Znanost je pokazala da prakticiranje zahvalnosti povećava sreću i zdravlje pojedinca. Kako prakticiranje zahvalnosti koristi društvu u cjelini?
BDSR: Prvi i najočitiji odgovor je: Sve što proizvodi sretnije, zdravije pojedince stvara društvo u kojem je više ljudi zdravo i sretno. Upravo ovo predstavlja veliki napredak. Ali možemo otići i korak dalje i pokazati da zahvalni pojedinci žive na način koji vodi u društvo za kakvim ljudska bića čeznu. U mnogim dijelovima svijeta društvo je bolesno. Ključne riječi dijagnoze ove bolesti su: iskorištavanje, ugnjetavanje i nasilje. Zahvalan život je lijek protiv sva tri simptoma.
Iskorištavanje izvire iz pohlepe i osjećaja oskudice. Zahvalan život čini nas svjesnima da ima dovoljno za sve. Dakle, dovodi do osjećaja dostatnosti i radosne spremnosti da se dijeli s drugima.
Ugnjetavanje je nužno ponašanje ako želimo iskorištavati druge. Rezultat takvog postupanja je natjecanje i piramida moći: Što više moći imate, to učinkovitije možete iskorištavati one ispod sebe i zaštititi se od onih iznad sebe. Ali zahvalni ljudi žive s osjećajem dostatnosti; ne moraju iskorištavati druge. Dakle, ugnjetavanje postaje nepotrebno; zamjenjuje se međusobnom podrškom i jednakim poštovanjem za sve.
Nasilje izvire iz korijena straha – straha da možda neće biti dovoljno za sve, straha od drugih kao potencijalne konkurencije, straha od tuđinaca i stranaca. Ali zahvalna osoba je neustrašiva. Na taj način ona nasilje sasiječe u korijenu. Iz osjećaja dostatnosti osoba je voljna dijeliti i time nastoji eliminirati nepravednu raspodjelu bogatstva koja stvara povoljno tlo za nasilje. Neustrašiva osoba prihvaća novo i neobično, otkriva da ju obogaćuju razlike i slavi raznolikost.
Dakle, život u zahvalnosti uklanja glavne razloge za izrabljivanje, ugnjetavanje i nasilje; kroz dijeljenje, univerzalno poštovanje i nenasilje pruža osnovu za zdravo društvo i svijet koji ima priliku za preživljavanje.
JS: Neki ljudi misle da je znanost o zahvalnosti gubljenje vremena – drugim riječima, očito je da je zahvalnost dobra za vas. Mislite li da znanost nečim važnim doprinosi globalnom pokretu zahvalnosti? Ako da, koji su njegovi doprinosi?
BDSR: Svi znamo da prehrana nije samo dobra za nas, već je neophodno za preživljavanje. Pa ipak, znanstveno proučavanje prehrane može nam uvelike koristiti. Slično tome, iako svi znaju da je „dobar osjećaj“ biti zahvalan, znanstveno istraživanje zahvalnosti može proširiti naša znanja, oplemeniti razlike i produbiti naše razumijevanje.
Baš kao što je akademski interes prehrani dao novi „ugled“, isto može učiniti i sa zahvalnošću. Ovo je važno i sigurno može biti od pomoći globalnom pokretu zahvalnosti. Međutim, ono što pokretu daje poticaj nisu informacije, već entuzijazam i predanost. Iskra koja je zapalila globalni pokret zahvalnosti bio je entuzijazam muškaraca i žena koji su otkrili da život u zahvalnosti čini život smislenim i punim radosti.
JS: Neki ljudi mogu imati poteškoća u prakticiranju zahvalnosti, možda zato što su depresivni ili su doživjeli tešku traumu. Što biste savjetovali nekome u takvom stanju?
BDSR: Zahvalnost je spontani odgovor zdravog tijela i uma na život. Ne bismo to trebali očekivati od osobe koja pati duhom ili tijelom. Uz vježbu se, međutim, osoba se može naučiti fokusirati na „priliku“ kao dar u svakom trenutku. Takav stav prema životu uvijek popravlja situaciju. Čak i u vrijeme bolesti, netko tko prakticira život u zahvalnosti tražit će priliku koju određeni trenutak daje i kreativno je iskoristiti.
JS: Ima li dana kada vam je teško prakticirati zahvalnost? Ako je tako, što vam stoji na putu?
BDSR: Bolest i depresija otežavaju osjećaj zahvalnosti zbog nedostatka energije. Ali čak i u danima kad se osjećam zdravim, moram se vraćati, uvijek iznova, na stazu zahvalnog življenja. Ono što stoji na putu je prisnost; točna je poslovica: „Prisnost rađa prezir.“ Zahvalne oči gledaju što god bilo kao da nikad prije nisu vidjele i njeguju ga kao da ga više nikada neće vidjeti. Ovo je najrealniji stav, jer svaki je trenutak zaista jedinstven. Ali na to se moram uvijek iznova podsjećati. Ovo podsjećanje samog sebe je dinamički element u svjesnosti.
Život u zahvalnosti je svijest da stojimo na svetom tlu – uvijek – u dodiru s Misterijem. Židovski mudraci tumače riječi Postanka 3:5 na način koji je od velike važnosti za život u zahvalnosti. „Izuj cipele; zemlja na kojoj stojiš sveta je zemlja.“ Potplati vaših cipela su koža — koža mrtvih životinja. Oslobodite se mrtvila navika i vaše će žive duše osjetiti da stojite na svetom tlu, gdje god bili.
JS: Kako vidite budućnost pokreta zahvalnosti?
BDSR: Kao što je netko rekao: „Teško je predviđati – posebno kad se radi o budućnosti.“ Međutim, prilično je očito da su nas pohlepa, ugnjetavanje i nasilje doveli do točke samouništenja. Naš opstanak ovisi o radikalnoj promjeni; ako pokret zahvalnosti dovoljno ojača i postane dubok, mogao bi donijeti ovu nužnu promjenu. Život u zahvalnosti umjesto pohlepe donosi: dijeljenje; na mjesto ugnjetavanja: poštovanje; na mjestu nasilja: mir. Tko ne žudi za svijetom dijeljenja, međusobnog poštovanja i mira?
Jill Suttie, Psy.D., urednica je recenzija knjiga Greater Gooda i suradnica časopisa. Ovaj se članak izvorno pojavio na Greater Goodu, online časopisu Znanstvenog centra Greater Good na UC Berkeley. Za više posjetite greatergood.berkeley.edu.
Izvor: https://grateful.org/resource/is-gratitude-the-path-to-a-better-world/